Kazneni zakon


KZ marijan II web.jpgRanko Marijan

KAZNENI ZAKON

(NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05,71/06,110/07, 152/08)
– redakcijski pročišćeni tekst
– kazalo pojmova
II. izmijenjeno izdanje
Stanje propisa na dan 11. veljače 2009.
Pravna biblioteka – zbirke propisa, veljača 2009.,
304 stranice, meki uvez
Oznaka 811-250
Cijena 115,00 kuna
 
Narudžbe
Narodne novine d.d.
Odsjek prodaje knjiga i časopisa, Zagreb,
Kralja Držislava 14
tel.: 01/4501-321, 4501-322, 4501-310,
telefaks: 01/4501-348
e-pošta prodajaknjiga@nn.hr 

Predgovor knjizi
Hiperaktivnost oko izmjena naših kaznenih zakona, na­žalost, još uvijek traje bez naznaka da će uskoro stati. I dalje je ras­prostranjen tzv. normativni optimizam i vjerovanje da se izmje­nama zakonskih odredaba uspješno rješavaju problemi u borbi protiv kriminaliteta. Međutim, na taj se način samo stvara dojam u javnosti kako je problem riješen i kako je sve ostalo odraz deformacija unutar pravosudnog sustava.
Kazneno zakonodavstvo jest jedan od oblika borbe protiv kriminaliteta i doista je nezamisliva uspješna strategija suzbijanja kriminaliteta bez kvalitetnih zakona koji na sustavan način uređuju kaznenopravnu materiju i pravosudnim tijelima omogućuju učinkovito postupanje. Međutim, zakoni nisu svemogući. Za učinkovitost rada tijela kaznenog progona potrebno je puno više od normativnog optimizma i stalnih zakonskih mijena.
Za sada nema ni jedinstvene, dugoročne strategije izmjena kaznenih zakona, niti jedinstvene ocjene dosadašnjih izmjena i postojećih kaznenopravnih rješenja. Jedni ih brane, drugi napadaju a većina (kao i obično) šuti. Ubrzana dinamika izmjena materijalnih i procesnih kaznenih odredaba u proteklom desetljeću, zorno ukazuje na previranja u traženju nekih trajnijih i kvalitetnijih rješenja.
Valja imati na umu kako svaka značajnija izmjena zakona stvara tektonske poremećaje, te poput domino efekta traži nove i nove izmjene u drugim zakonima, a što se najčešće grubo zanemaruje.
Naš pravni sustav nedvojbeno treba još više modernizirati, harmonizirati i prilagoditi europskim civilizacijskim i pravnim standardima. Ali promjene moraju biti poduzete nakon što se procijeni zašto, kada i kako intervenirati u postojeći pravni sus­tav. Izmjene moraju biti temeljito promišljene i logične. Mora se voditi računa o općem interesu i mogućnosti uspješne, praktične primjene zakonskih rješenja a ne gubiti snagu u sukobu koncepcija i taština.
Smisao prava se ne iscrpljuje u objavljenom propisu ili zakonu. Ono nije statična kategorija. Pravo počinje živjeti tek u svakodnevnoj praktičnoj primjeni. Tek propis koji se primjenjuje postaje instrument prava, a ispravno shvaćen zakonski tekst određuje granice zakonitosti.
Praktičari (suci, državni odvjetnici, odvjetnici i drugi) morali bi biti aktivniji nego do sada, te artikulirano i dosljedno, s mo­trišta primjene prava, ukazivati na zakonske nedorečenosti i loša ili nedovoljno dobra rješenja (kojih nažalost ima previše). Njihovi bi se prijedlozi morali s više uvažavanja razmotriti kako bi se doista ono najbolje ugradilo u naše zakone i pretočilo u sudsku praksu.
Naravno i sudska praksa boluje od zabluda, lutanja, ne­us­kla­đenosti i proturječnosti. Pravna bi teorija morala moći, znati i htjeti kritički analizirati pravomoćne sudske odluke, ukazivati na pogreške i nedosljednosti, te sa stajališta teorije sugerirati najkvalitetnija rješenja pravnih problema, koja bi bila primjenjiva u praksi.
Ni praksa bez snažnog oslonca u teoriji kao niti teorija bez uvažavanja prakse, realnosti i potreba života, ne mogu uspješno funkcionirati. Samo njihovo uzajamno prožimanje može polučiti općekorisne rezultate i kvalitetne zakonske tekstove.
Pred čitateljima se nalazi pročišćeni tekst Kaznenog zakona, koji sadrži sve novele toga Zakona s kazalom pojmova.
 Kao što je dobro znano, prema počinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je kazneno djelo poči- njeno, a ako se nakon počinjenja kaznenog djela zakon jedanput ili više puta izmijenio, obvezno će se primijeniti blaži zakon (čl. 3. KZ). S obzirom na navedeno, prikazali smo dinamiku izmjena Kaznenog zakona te ispod članaka naveli odgovarajuće odred­be koje su prethodile izmjenama. Ovo poglavito radi lakšeg uvida u raniji zakonski tekst što je potreba sudske prakse, ali i kako bi se vidjelo u kojem su pravcu išle izmjene i jesu li bile nužne.
Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 111/03) trebao se Kazneni zakon značajno i sveobuhvatno (od naziva pa nadalje) izmijeniti. Izglasan u Hrvatskom saboru, stupio na snagu dana 15. srpnja 2003. godine, trebao se početi primjenjivati 1. prosinca 2003. godine. Međutim, Ustavni sud ga je ukinuo, jer se radi o tzv. organskom zakonu, a nije bio donesen uz propisanu saborsku većinu. Nažalost, prostorno ograničenje nas onemogućuje u analiziranju ovih izmjena i dopuna, ali moramo konstatirati kako su njegova rješenja u vezi s tzv. gospodarskim kri- minalitetom bila bolja nego je to (još uvijek) propisano važećim Kaznenim zakonom.
Sljedećim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 105/04), kako je to istaknuto u obrazloženju Ministarstva pravosuđa, ograničilo se samo na one promjene koje su “… neophodne i hitne a za koje nisu potrebne temeljite znanstvene, stručne, praktične i kriminalno-političke analize i prosudbe o njihovoj opravdanosti…”. Odmah je vidljivo da su tim izmjenama od­redbe Kaznenog zakona bile usuglašene s Rimskim statutom Međunarodnog kaznenog suda. Izmijenjena je odredba o ratnom zločinu protiv civilnog pučanstva (čl. 158.) a propisana su i nova kaznena djela: Zločin protiv čovječnosti (čl. 157.a) i Zapovjedna odgovornost (čl. 167.a). Novim kaznenim djelom novačenja pla­ćenika (čl. 167.b) zabranjeno je novačenje, korištenje, plaćanje i osposobljavanje plaćenika, te njihovo sudjelovanje u oružanom sukobu ili zajedničkom činu nasilja usmjerenom na rušenje vlade ili ugrožavanje ustavnog ustrojstva države. Kazneno djelo sprječavanja dokazivanja (čl. 304.) izmijenjeno je radi usklađivanja s Konvencijom o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu. Iz istih je razloga bila izmijenjena definicija zločinačke organizacije (čl. 89 st. 23.), dopunjena odredba o oduzimanju imovinske koristi (čl. 82 st. 3.), promijenjen naziv i bitna obiljež­ja kaznenog djela trgovanja ljudima i ropstva (čl. 175.). Kod kaznenog djela protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice (čl. 177.) propisan je novi stavak 2. radi usklađivanja s Protokolom protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom.
Izmijenjen je naziv i opis kaznenog djela iz članka 223. KZ, koji glasi: Povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka, programa ili sustava. Obuhvaćene su sve inkriminacije iz Konvencije o kibernetičkom kriminalu, te su tako pokrivene, danas, najrasprostranjenije grupe računalnih zlouporaba. U čl. 89. st. 31., 32. i 33. KZ propisane su definicije “računalnog sus­tava”, “računalnog podatka” i “računalnog programa”. Pro­- pisana su i nova kaznena djela: Računalno krivotvorenje (čl. 223.a), Računalna prijevara (čl. 224.a) i Dječja pornografija na računalnom sustavu ili mreži (čl. 197.a). Kazneno djelo rasne i druge diskriminacije (čl. 174.) dopunjeno je novim stav­kom 4. suglasno obvezi iz Dodatnog protokola uz Konvenciju o kriminalizaciji akta rasizma i ksenofobije počinjenih putem računalnih sustava. Propisana su nova kaznena djela primanja mita u gos­podarskom poslovanju (čl. 294.a) i davanja mita u gospodar­skom poslovanju (čl. 294.b), a izvršena je izmjena opisa kaznenog djela protuzakonitog posredovanja (čl. 343.). Tada je kao novo kazneno djelo određeno i zabrana kloniranja ljudskog bića (čl. 97.a) a dana je i definicija genetski istovjetnog ljudskog bića (čl. 89. st. 33.). Propisana su nova kaznena djela protuprav­ne gradnje (čl. 252.a) i protupravne eksploatacije rudnog blaga (čl. 261.a).
Odredba o krivnji u posebnim slučajevima kad se radi o kaz­nenim djelima počinjenim u sredstvima javnog priopćavanja (čl. 48.) je brisana.
U skladu s okvirnom odlukom vijeća EU o borbi protiv terorizma, tada je izmijenjen opis kaznenog djela međunarodnog terorizma (čl. 169.), koji je i najnovijim izmjenama, opet pretrpio izmjene.
 U odnosu na kazneno djelo otmice (čl. 125.a) propisan je novi stavak 3. u slučaju prouzročenja smrti otete osobe s odgovarajućom kaznom. Kod kaznenog djela međunarodne prostitucije (čl. 178.) povišena je kazna radi uspostave odgovarajućeg odnosa propisanih kazni s kaznenim djelom trgovanja ljudima i ropstva (čl. 175). Povišene su kazne kod kaznenog djela udru­živanja za počinjenje kaznenih djela (čl. 333.) kao temeljnog kaznenog djela organiziranog kriminaliteta. Izmijenjene su i one odredbe koje je bilo potrebno izmijeniti radi usuglašavanja s odredbama Zakona o prekršajima, Zakona o pomilovanju, Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o pravobranitelju za djecu, Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o zaštiti svjedoka.
Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 71/06) iz­me­đu ostaloga je određeno da zastara kaznenog progona za kaznena djela počinjena na štetu djeteta i maloljetne osobe ne teče do njihove punoljetnosti, ubrzan je postupak prisilne naplate no čane kazne odnosno njena zamjena kaznom zatvora, izmijenjene su odredbe o uvjetnom otpustu i o ublažavanju kazne, a za određeni broj kaznenih djela kazne su pooštrene. Definiran je novi kaznenopravni izraz Zločin iz mržnje (čl. 89. st. 36.) i prošireni su oblici teškog ubojstva. Kod kaznenih djela protiv časti i ugleda brisane su kazne zatvora, osim kod kaznenog djela iz­no­šenja osobnih ili obiteljskih prilika na štetu djeteta.
Nadalje, došlo je do stanovitih (sitnih) izmjena kaznenih djela samovoljnog liječenje (čl. 241.), nedozvoljenog presađiva­nja dijelova ljudskog tijela (čl. 242.), protuzakonitog ribolova (čl. 259.), nesavjesnog gospodarskog poslovanja (čl. 291.), iz­bjegavanja carinskog nadzora (čl. 298.), povrede tajnosti postupka (čl. 305.), napada na službenu osobu (čl. 318.), širenja lažnih i uznemirujućih glasina (čl. 322.) i samo na izgled (!) sitna izmjena kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti (čl. 337.).
I na kraju, ovim posljednjim izmjenama (NN 152/08) došlo je do daljnjeg usklađenja sa standardima Europske zajednice (Konvencija o provedbi Sporazuma iz Schengena) u čl. 15. st. 2. KZ te čl. 224.b KZ. Definirana je imovinska korist u novom st. 37. čl. 89. KZ u vezi s izmijenjenim čl. 82.KZ. Ponovno je drugačije definiran terorizam (čl. 169.) uslijed čega je došlo do brisanja protudržavnog terorizma (čl. 141.) i diverzije (čl. 143.). Propisana su nova kaznena djela: Javno poticanje na terorizam (čl. 169.a) i Novačenje i obuka za terorizam (čl. 169.b). Kazneno djelo pranja novca (čl. 279.) pretrpjelo je, osim u nazivu i druge izmjene, jednako kao i kazneno djelo otkrivanja identiteta za­štićenog ili ugroženog svjedoka (čl. 305.a).
Budući da se (opet) najavljuju nove izmjene i dopuna Kaz­nenog zakona, uz postojeću sveobuhvatnu izmjenu Zakona o kaz­nenom postupku, završit ćemo konstatacijom s početka ovih uvodnih napomena: hiperaktivnost oko izmjena naših kaznenih zakona i dalje traje, bez naznaka da će uskoro stati.

Zagreb, veljača 2009. godine

                                               

     Ranko Marijan 


SADRŽAJ
Predgovor        
 
KAZNENI ZAKON
(NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08)
- redakcijski pročišćeni tekst
          
                                                                OPĆI DIO

Glava prva (I.)
TEMELJNE ODREDBE

Temelj i ograničenje kaznenopravne prisile (čl. 1.)           
Načelo zakonitosti (čl. 2.)          
Obvezna primjena blažeg zakona (čl. 3.) 
Načelo krivnje (čl. 4.)   
Vrste kaznenopravnih sankcija (čl. 5.)    
Opća svrha kaznenopravnih sankcija (čl. 6.)       
Ograničenja u propisivanju sadržaja kaznenopravnih
sankcija i njihovoj primjeni (čl. 7.)          
Pokretanje kaznenog postupka (čl. 8.)    
Pravo na rehabilitaciju (čl. 9.)    

Glava druga (II.)
PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
       
Isključenje primjene kaznenog zakonodavstva prema djeci
(čl. 10.)           
Primjena Kaznenog zakona prema mladim počiniteljima
(čl. 11.)           
Primjena Općeg dijela Kaznenog zakona (čl. 12.) 
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela
počinjena na području Republike Hrvatske, njezinu
brodu ili zrakoplovu (čl. 13.)        
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela
počinjena izvan područja Republike Hrvatske (čl. 14.)        
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka
za kaznena djela počinjena na području Republike
Hrvatske (čl. 15.)           
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka
za kaznena djela počinjena izvan područja Republike
Hrvatske (čl. 16.)           
Uračunavanje pritvora i kazne izdržane u stranoj državi
(čl. 17.)           
Nemogućnost primjene kaznenog zakonodavstva
zbog proteka vremena (čl. 18.)  
Zastara kaznenog progona (čl. 19.)        
Tijek i prekid zastare kaznenog progona (čl. 20.) 
Zastara izvršenja kazne (čl. 21.) 
Zastara izvršenja sigurnosnih mjera (čl. 22.)        
Tijek i prekid zastare izvršenja kazni i sigurnosnih mjera
(čl. 23.)           
Nezastarivost izvršenja kazne (čl. 24.)    

Glava treća (III.)
KAZNENO DJELO
      
Način počinjenja kaznenog djela (čl. 25.)
Vrijeme počinjenja kaznenog djela (čl. 26.)          
Mjesto počinjenja kaznenog djela (čl. 27.)           
Beznačajno djelo (čl. 28.)          
Nužna obrana (čl. 29.)  
Krajnja nužda (čl. 30.)   
Sila ili prijetnja (čl. 31.)   1
Zakonita uporaba sredstava prisile (čl. 32.)         
Pokušaj (čl. 33.)           
Dragovoljni odustanak (čl. 34.)  
Pojedinačni počinitelj kaznenog djela
i sudionici (čl. 35.)        
Kažnjavanje sudionika (čl. 36.)   
Poticanje (čl. 37.)         
Pomaganje (čl. 38.)       

Glava četvrta (IV.)
KRIVNJA
       
Sadržaj krivnje (čl. 39.)
Neubrojivost (čl. 40.)    
Samoskrivljena neubrojivost (čl. 41.)      
Smanjena ubrojivost (čl. 42.)     
Kažnjivost za postupanje s namjerom
i s nehajem (čl. 43.)      
Namjera (čl. 44.)          
Nehaj (čl. 45.)  
Zabluda o protupravnosti djela (čl. 46.)   
Zabluda o biću kaznenog djela i zabluda o okolnostima
koje isključuju protupravnost (čl. 47.)     

Glava peta (V.)
KAZNE I KAŽNJAVANJE
       
Vrste kazni (čl. 49.)      
Svrha kažnjavanja (čl. 50.)        
Novčana kazna (čl. 51.)
Izvršenje novčane kazne (čl. 52.)           
Kazna zatvora (čl. 53.)  
Zamjena kazne zatvora (čl. 54.)  
Uvjetni otpust (čl. 55.)  
Opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne (čl. 56.)           
Ublažavanje kazne (čl. 57.)        
Oslobođenje od kazne (čl. 58.)   
Posebni slučajevi oslobođenja od kazne za kaznena
djela počinjena iz nehaja (čl. 59.)
Stjecaj kaznenih djela (čl. 60.)    
Produljeno kazneno djelo (čl. 61.)          
Izbor vrste i mjere kazne osuđenoj osobi (čl. 62.) 3
Uračunavanje pritvora i ranije kazne (čl. 63.)       

Ispiši