Zakon o općem upravnom postupku/Zakon o upravnim sporovima

ZUPZUS-medvedovic-web.jpgDragan Medvedović

ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU
ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA

– autorski pročišćeni tekstovi s uvodom i bilješkama
– stvarna kazala

Stanje na dan 30. srpnja 2007. (NN 79/07)
 
Pravna biblioteka – zbirke propisa srpanj 2007.
372 stranice (XVI+356) meki uvez • oznaka 811-193
cijena 125,00 kuna
 
Narudžbe:
Narodne novine d.d., Odsjek prodaje knjiga i časopisa, Zagreb, Kralja Držislava 14, tel.: 01/4501-321, 4501-322, 4501-310, telefaks: 01/4501-348
e-pošta: prodajaknjiga@nn.hr
 


PREGLED SADRŽAJA

UVOD 

ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU
(NN 53/91, 103/96)
autorski pročišćeni tekst s bilješkama

Prvi dio
OPĆE ODREDBE

Glava I. – Osnovna načela            
Glava II. – Nadležnost   
Glava III. – Stranka i njezino zastupanje   
Glava IV. –  Komuniciranje organa i stranaka        
Glava V. – Dostava        
Glava VI. – Rokovi
Glava VII. – Povraćaj u prijašnje stanje
Glava VIII. – Održavanje reda
Glava IX. – Troškovi postupka
   
Drugi dio
PRVOSTEPENI POSTUPAK

Glava X. – Pokretanje postupka i zahtjevi stranaka
Glava XI. – Postupak do donošenja rješenja          
A. Opća načela 
B. Dokazivanje 
Glava XII. – Rješenje     
Glava XIII. – Zaključak


Treći dio
PRAVNI LIJEKOVI

Glava XIV. – Žalba        
Glava XV. – Obnova postupka   
Glava XVI. – Osobiti slučajevi poništavanja, ukidanja i mijenjanja rješenja

   
Četvrti dio
IZVRŠENJE

Glava XVII.
Glava XVIII. – Izvršenje radi osiguranja i privremeni zaključak


Peti dio
PROVOĐENJE ZAKONAI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Glava XIX. – Provođenje zakona
Glava XX. – Prijelazne i završne odredbe              
Stvarno kazalo uz Zakon o općem upravnom postupku


  
ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA
(NN 53/91, 9/92, 77/92)
autorski pročišćeni tekst s bilješkama
I.   Osnovne odredbe          
II.  Upravni spor 
III. Nadležnost i pravna sredstva
IV.  Postupak          
V.   Obaveznost presuda
VI.  Posebne odredbe
Izvod iz Zakona o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima (NN 53/91)       
Stvarno kazalo uz Zakon o upravnim sporovima 
Kratice

 

UVOD U KNJIGU

I. Upravni postupak u kojem tijela državne uprave, druga državna tijela i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima odlučuju o pravima, pravnim interesima i obvezama fizičkih i pravnih osoba u upravnim stvarima, odnosno upravno-sudski postupak u kojem sud odlučuje o zakonitosti upravnih akata pravno su uređeni u Hrvatskoj već nekoliko desetljeća. Međutim, zakone, kojima je uređen opći upravni postupak i upravno-sudski postupak (upravni spor), uvijek su u našoj prošlosti donosila predstavnička tijela država u kojima je Hrvatska bila samo dio, s više ili manje državnopravne samostalnosti. Od uspostave nezavisne Republike Hrvatske 1991. do danas hrvatski zakonodavac nije donio zakone kojima će se iznova urediti ove važne postupovne materije nego je preuzeo Zakon o općem upravnom postupku i Zakon o upravnim sporovima iz prethodnog državnog i pravnog sustava uz određene izmjene i dopune.

II. Zakon o općem upravnom postupku donesen je u Jugoslaviji kao tzv. savezni zakon i proglašen 8. prosinca 1956. godine. Objavljen je u Službenom listu FNRJ br. 52, od 19. prosinca 1956. i stupio je na snagu istekom četiri mjeseca od dana objave, tj. 19. travnja 1957. godine.

Zakon o općem upravnom postupku mijenjan je i dopunjavan četiri puta – 1965., 1977., 1978. i 1986. godine. Većina izmjena i dopuna uvjetovana je ustavnim promjenama u nadležnostima tadašnjih republika, pokrajina i užih teritorijalnih jedinica te promjenama službene terminologije. Samo u malom broju slučajeva izmijenjene su ili dopunjene odredbe kojima se uređuju postupovne radnje. Nikada se, međutim, nije diralo u koncepciju zakona, temeljna načela i važnije postupovne odredbe.

Nakon izmjena i dopuna Zakona o općem upravnom postupku pripremljen je i objavljen njegov pročišćeni tekst i tako osigurana lakša primjena. Posljednji takav pročišćeni tekst Zakona o općem upravnom postupku objavljen je u Službenom listu SFRJ br. 47, od 15. kolovoza 1986. godine.

U skladu s Ustavnom odlukom o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracijom o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske Sabor Republike Hrvatske je na zasjedanjima svojih domova održanim 26. lipnja 1991. godine donio Zakon o preuzimanju Zakona o općem upravnom postupku u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Republike je taj Zakon proglasio Ukazom od 28. lipnja 1991. g.

Međutim, objava zakona je odgođena budući da je tzv. Brijunskom deklaracijom bilo utvrđeno da se na tri mjeseca odgađa primjena Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Istekom toga roka Sabor Republike Hrvatske je 8. listopada 1991. donio Odluku o raskidu državno-pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorio dosadašnju SFRJ.

U skladu s tom Odlukom odmah su objavljeni svi zakoni koji su bili nužni za funkcioniranje samostalne i suverene države. Tako je i Zakon o preuzimanju Zakona o upravnom postupku u Republici Hrvatskoj objavljen u službenom glasilu Narodnim novinama, broj 53, od 8. listopada 1991. godine. Istoga je dana stupio na snagu.

Zakonom o preuzimanju Zakona o općem upravnom postupku u Republici Hrvatskoj izrijekom je preuzet Zakon o općem upravnom postupku u pročišćenom tekstu objavljenom u Službenom listu SFRJ br. 47/86, ali uz niz izmjena i dopuna.

Prvo, stavljene su izvan snage i brisane u cijelosti odredbe 11 zakonskih članaka (čl. 19., 20., 28., 29., 31., 32., 47., 180., 226., 227. i 298.), te dva stavka članka 278. (st. 3. i 4.) te pojedine rečenice u nekoliko zakonskih članaka.

Drugo, izmijenjene su ili nadopunjene odredbe kojima je uređena nadležnost za vođenje prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka te poduzimanje radnji u povodu izvanrednih pravnih lijekova, na primjer: koji su subjekti dužni postupati po ovom Zakonu (čl. 1.)., koja su tijela nadležna u prvom stupnju (čl. 18.), tko rješava sukobe nadležnosti (čl. 30.), nadležnost i način postupanja kolegijalnog organa (čl. 36. i 37.), ovlast za rješavanje u pravnim osobama (čl. 38.), davanju pravne pomoći inozemnim organima (čl. 41.), nadležnosti za odlučivanje u svezi s izuzećem službene osobe (čl. 45.), nadležnosti u povodu žalbe (čl. 224. i 225.), nadležnosti za poništavanje po pravu nadzora (264.) i izvanrednog ukidanja (čl. 266.), nadležnosti za izvršenje (čl. 282.), za ukidanje potvrde izvršnosti (čl. 283.), nadležnosti za izricanje kazni i prisilnih mjera ako postupak vode pravne osobe (čl. 294.) i nadzor nad provođenjem zakona (čl. 298.).

Treće, napravljene su sadržajne promjene koje se odnose na: uvođenje načela konačnosti rješenja (čl. 11a.), načelo o uporabi jezika i pisma (čl. 15.), o imunitetu (čl. 26.), obavljanju postupovnih radnji bez punomoći (čl. 59), načinu dostave u inozemstvu i stranim državama (čl. 92.) te osobama u oružanim snagama (čl. 102.), dopunjene su odredbe o povraćaju u prijašnje stanje (čl. 105. i 106.) i prethodnom pitanju (čl. 148.), dodan je još jedan razlog za ništavost rješenja (čl. 267.), uveden je institut zastare izvršenja (čl. 270.).

Četvrto, izvršene su brojne jezične i terminološke promjene. Jezične izmjene načinjene su u skladu s gledištem jezikoslovaca o hrvatskom jeziku, pojedinim riječima ili njihovim oblicima. Tako su promijenjene riječi (u odgovarajućem padežu): »član« u »članak«, »stav« u »stavak«, »krivično« u »kazneno«, »unutrašnji« u »unutarnji«, »javno ovlaštenje« u »javna ovlast«, »pravobranilac« u »pravobranitelj«, »javni tužilac« u »državni odvjetnik« »starješina« u »rukovoditelj«. Druge terminološke izmjene prouzročene su prvenstveno promjenama u državnom ustrojstvu i pravnom sustavu. Tako se mijenjaju riječi odnosno jezične sintagme: »samoupravne organizacije i zajednice« u »ustanove i druge pravne osobe«, »samoupravni opći akti« u »opći akti«, »skupštine društveno-političkih zajednica« u »Sabor Republike Hrvatske i tijela lokalne samouprave«, »općina« u »jedinica lokalne samouprave«, »društveni pravobranilac samoupravljanja« u »pučki pravobranitelj«. Također je zamijenjen izraz »pravno sredstvo« s izrazom »pravni lijek«, iako se tu ne radi o istoznačnicama.

Radi lakše primjene ovako izmijenjenog Zakona o općem upravnom postupku tadašnja Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske dobila je ovlast da utvrdi i objavi njegov pročišćeni tekst. Međutim, to nije učinjeno.

Ustavni sud Republike Hrvatske je u postupku ocjene suglasnosti Zakona o općem upravnom postupku s Ustavom Republike Hrvatske donio 13. studenog 1996. godine Odluku br. U-I248/1994, kojom je ukinuo u članku 209. Zakona o općem upravnom postupku odredbu iz stavka 3. druga rečenica i odredbu iz stavka 4. zbog toga što je njihov sadržaj protivan Ustavu Republike Hrvatske. Odluka Ustavnog suda objavljena je u Narodnim novinama br. 103, od 6. prosinca 1996. godine.

III. Osnovni sadržaj Zakona o upravnim sporovima, kojega se autorski pročišćeni tekst ovdje objavljuje, bivši je savezni Zakon o upravnim sporovima. Taj je Zakon donesen u prosincu 1977. godine. Objavljen je u Službenom listu SFRJ br. 4, od 14. siječnja 1977., a njegov ispravak u broju 36, od 15. srpnja 1997. godine.

Sabor Republike Hrvatske je na sjednicama svojih domova održanim 28. lipnja 1991. godine usvojio Zakon o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima, a predsjednik Republike je istog dana donio Ukaz o njegovu proglašenju. Objava Zakona o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima odgođena je iz istih razloga kao i onoga o općem upravnom postupku (v.: II.), pa je objavljen u Narodnim novinama broj 53, od 8. listopada 1991. i istog je dana stupio na snagu.

Zakonom o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima izrijekom je preuzet Zakon o upravnim sporovima u tekstu objavljenom u Službenom listu SFRJ br. 4/77. Tom prigodom u tekstu Zakona o upravnim sporovima obavljene su određene promjene.

Prvo, brisane su u cijelosti dvije glave: glava VI – Posebne odredbe (čl. 66. do 76.), kojima se uređivala sudska zaštita ustavnih prava i sloboda povrijeđenih konačnim pojedinačnim aktom (koji nije upravni akt), odnosno radnjom službene osobe, i glava VII. – Prijelazne i završne odredbe (čl. 77. do 80.), koje su već ranije konzumirane i time postale suvišne.

Drugo, brisano je 7 članaka kojima se uređivala: tužbovna legitimacija sindikata i društvenih organizacija u korist njihovih članova (čl. 13. i čl. 14.), nadležnost Saveznog suda i sudova u republikama i pokrajinama – u prvostupanjskom postupku, u povodu žalbe, izvanrednih pravnih lijekova i rješavanju sukoba nadležnosti (čl. 18., 19., 20., 22. i 51.) te su brisane pojedine odredbe u tri članka (čl. 2. st. 6., 46. st. 1. čl. 50. st. 3.).

Treće, obavljene su i neke sadržajne promjene. Određena je nadležnost Upravnog suda Hrvatske kao jedinog suda za odlučivanje u upravnom sporu (čl. 3. st. 1.). Izmijenjena je odredba članka 9. o isključenju upravnog spora. U skladu s Ustavom Republike Hrvatske i široko postavljenim jamstvom sudskog nadzora zakonitosti akata uprave u novom članku 9., upravni spor je isključen samo protiv upravnog akta u stvari u kojoj je osigurana druga sudska zaštita. Izmijenjena je odredba o odgodi izvršenja upravnog akta koji je osporen u upravnom sporu (čl. 17. st. 2.), izrijekom je isključen povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje tužbe (čl. 25. st. 2.), drugačije je reguliran zahtjev za zaštitu zakonitosti i utvrđena nadležnost Upravnog suda Hrvatske da odlučuje o njemu, tako da je to postao remonstrativni pravni lijek (čl. 21., 45., 47. st. 1., 48. st. 1.), nanovo su uređena neka pitanja vezana uz ponavljanje postupka (čl. 53. st. 2., čl. od 54. do 58.) te učinjene još neke male korekcije u pojedinim člancima.

Četvrto, obavljene su i terminološke promjene slično kao i u Zakonu o općem upravnom postupku iako ne potpuno istovjetno, što je očito posljedica nedovoljne suradnje priređivača zakona. U skladu s promijenjenom terminologijom preoblikovan je sadržaj pojedinih članaka.

Zbog velikog broja promjena u čl. 39. Zakona o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima ovlaštena je tadašnja Zakonodavno-pravna komisija Sabora da »utvrdi i izda« pročišćeni tekst Zakona o upravnim sporovima što nikad nije učinjeno.

Zakon o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima ubrzo je mijenjan, i to dva puta tijekom 1992. godine.

Prvi put, Sabor Republike Hrvatske donio je 14. veljače 1992. Zakon o izmjenama Zakona o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 9., od 21. veljače 1992. godine. Tim je Zakonom zamijenjen čl. 36. Zakona o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima sa člancima od 36. do 36k. Odredbama tih članaka ponovno se uređuje sudska zaštita ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina ako su takve slobode ili prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom (koji nije upravni akt) ili radnjom službene osobe u tijelu državne uprave, odnosno ovlaštene osobe u pravnim osobama.

Drugi put, Sabor Republike Hrvatske donio je 5. studenoga 1992. Zakon o izmjenama Zakona o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima, koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 77, od 13. studenoga 1992. godine. Tim je zakonom ponovno određena nadležnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske da odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, i pobliže je određen sadržaj toga zahtjeva.

IV. Budući da nisu napravljeni službeni pročišćeni tekstovi Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima, što je i bilo nemoguće učiniti zbog niza pogrešaka i neurednosti u njihovom preuzimanju u hrvatski pravni sustav, u ovoj se knjizi daju autorski pročišćeni tekstovi ovih zakona. Autorski pročišćeni tekstovi zakona izrađeni su po pravilima za izradu pročišćenog teksta, tj. u tekstu zakona nije ništa autorski mijenjano – u riječima, stilu, gramatici i pravopisu. Zato se u autorskom pročišćenom tekstu nalaze i sve grješke koje se nalaze u službenim tekstovima zakona. Na te grješke se samo upozorava u bilješkama.

Nakon preuzimanja Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima hrvatski zakonodavac je donio brojne zakone kojima su u samostalnoj Hrvatskoj nanovo uređeni: sustav državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, položaj i ovlasti pučkog pravobranitelja, ustrojstvo i ovlasti državnog odvjetništva, nadležnost sudova te brojna materijalnopravna pitanja koja su u određenoj vezi s primjenom Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima.

Nedvojbeno je da promjene u ustrojstvu državne uprave, lokalne samouprave i pravosudnog sustava te promjene u pravnoj terminologiji stvaraju čitateljima Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima i njihovim primjenjivačima izvjesne nedoumice, pa i teškoće. Zato se u objašnjenjima i bilješkama uz pojedine članke ukazuje na organizacijske, procesne i materijalnopravne promjene u hrvatskom pravnom sustavu nastale nakon preuzimanja Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima, i rabe se pravni pojmovi i riječi koje su se već donekle ustalile u hrvatskom zakonodavstvu.

Ispiši