Globalna unifikacija prava elektroničke trgovine –Konvencija UN-a o elektroničkoj komunikaciji

Globalna unifikacija prava elektroničke trgovine –Konvencija UN-a o elektroničkoj komunikaciji

Autor/i: Tin Matić

Vrijeme izdavanja: rujan 2019.
Uvez: meki
Broj stranica: 520
Oznaka: 811-439

Cijena: 245,00 kn

Naruči
* Broj primjeraka:

* Naručitelj:

* Mjesto:

* Poštanski broj:

* Adresa:

* OIB:

* Telefon:

Telefaks:

* Email:
NARUDžBE
Narodne novine d.d., Odjel prodaje knjiga i časopisa, Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6, tel.: 01/6652-843, 6652-844, telefaks: 01/6652-828, e-pošta prodajaknjiga@nn.hr

Predgovor

 
Ova knjiga, sadržajno i funkcionalno, čini cjelinu s djelom istog autora
Pravo virtualnih pravnih odnosa: Elektronička trgovina, u izdanju Narodnih novina
2012. godine, no s obzirom na tematiku istovremeno je i samostalno djelo.
Moglo bi se reći, ta dva djela predstavljaju sustav prava elektroničke trgovine
Republike Hrvatske. Samostalno ili parcijalno gledano djelo Globalna unifikacija
prava elektroničke trgovine je legislativna i doktrinarno analitička i komparativna
prezentacija Konvencije UN-a o elektroničkoj komunikaciji u međunarodnim
ugovorima kao nastavak Konvencije UN-a o međunarodnoj prodaji robe (Bečke
konvencije), te obrada i doktrinarna prezentacija osnova umjetne inteligencije –
elektroničkog agenta kao načina sklapanja ugovora, sve iz perspektive hrvatskog
i bosanskohercegovačkog prava. Na taj način djelomično se postavlja i osnovni
okvir prava elektroničke trgovine Bosne i Hercegovine.
Pravo elektroničke trgovine kao dio privatnog prava, kao svoj specifikum,
ima u pravilu razvoj suprotan od tradicionalnih grana prava te oblasti, i to u svim
zemljama. Naime, najprije su donošeni izvori i soft law regulacija tog prava na
međunarodnoj razini, a nakon toga su uslijedile nacionalne kodifikacije, u većem
ili manjem obujmu. Dakle, to pravo je po svojem izvornom podrijetlu međunarodno.
Jednako tako riječ je o pravu odnosa što reguliraju tehnološke procese koji
su nastali devedesetih godina prošlog stoljeća i još se razvijaju, dakle ti procesi
lišeni su nacionalne specifičnosti jer su nastajali praktično istovremeno u cijelom
svijetu u jednakom obliku. Stoga je to pravo izravno potpuno depolitizirano i vuče
podrijetlo iz razvoja elektroničkih tehnologija komuniciranja i zapisivanja. Stoga
je i globalno i kao takvo posljedica globalizacije, a nacionalne kodifikacije očekivano
su trebale prihvatiti uobičajene standarde tog prava. No nacionalne kodifikacije
donose i ono što je nužno, nacionalni prizvuk u djelatnosti koja ne trpi
granice i kojoj granice zapravo predstavljaju teškoću u razvoju. Stoga nacionalno
i globalno u toj pravnoj grani mora uspostaviti određeni odnos u kojem će se poštovati
tradicionalni koncepti ali istovremeno uvažavati globalni procesi i globalnost
tehnologije. U stvaranju te ravnoteže posebna je odgovornost zakonodavaca
jer u slučaju pretjerane prevage nacionalnog pristupa koji odudara od globalnog
to može značiti samo izopćenje tog dijela privatnog prava te zemlje iz opće uporabe
u globalizacijskim trgovačkim procesima, kao i stvaranje dualističkog principa
za domaće i strane pravne poslove, a što načelno vodi izolaciji jer tada
pravo postaje prepreka međunarodnoj trgovini i odnosima, a što ne bi smjelo biti.
I zato pravo treba shvatiti i kao elementarnu osnovu sigurnosti trgovanja, razvoja
međunarodnih odnosa, i to kao sastavni dio ukupno proizvodno-intelektualne infrastrukture
pojedinog društva ili države. 
S obzirom na to da je elektronička komunikacija postala od početka ovog
stoljeća dominantni tip komunikacije, značenje regulacije tog područja kao elektroničke
trgovine značajno je poraslo. Stoga konačno, vjerujući da će ova knjiga
doprinijeti razvoju prava elektroničke trgovine Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine,
zahvaljujem izdavačima što su omogućili da ugleda svjetlo dana te
stane pred kritički sud (pravne) javnosti obaju zemalja, a možda i šire. Završno,
last but not the least, Želim zahvaliti prof. dr. Miroslavu Džidiću na pomoći, savjetima,
uputama, kritici pri nastajanju ovog djela, čime je, vjerojatno, samo postalo
barem nešto bolje…
Tin Matić