HRVATSKO-ENGLESKI rječnik prava, međunarodnih i poslovnih odnosa, politologije i interdisciplinarnih područja

HRVATSKO-ENGLESKI rječnik prava, međunarodnih i poslovnih odnosa, politologije i interdisciplinarnih područja

Novo

Autor/i: Milica Gačić
Recenzenti: prof.dr.sc. Tamara Ćapeta

Vrijeme izdavanja: listopad 2019.
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 2284
Oznaka: 811-445

Cijena u pretprodaji: 648,00 kn

Cijena: 720,00 kn

Naruči
* Broj primjeraka:

* Naručitelj:

* Mjesto:

* Poštanski broj:

* Adresa:

* OIB:

* Telefon:

Telefaks:

* Email:
NARUDžBE
Narodne novine d.d., Odjel prodaje knjiga i časopisa, Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6, tel.: 01/6652-843, 6652-844, telefaks: 01/6652-828, e-pošta prodajaknjiga@nn.hr

Predgovor

Jezik je većini ljudi sredstvo sporazumijevanja, a neki, opčinjeni magijom postojanja različitih jezika, počinju se njima baviti, proučavati i poučavati ih. Završavanjem Rječnika obilježavam više od 50 godina početka profesionalnoga bavljenja jezicima, 45 godina od leksikografskih početaka, 15 godina od objavljivanja prvoga velikog rječnika, te nekoliko važnih osobnih obljetnica.

Rječnik je nikad završen posao. Nakon što je prikupljena sva građa i najvećim dijelom obav­ljen leksikološki dio posla, redakcija Rječnika potrajala je dvije i pol godine gotovo dano­noćnoga rada. Tako ponovno potvrdih definiciju leksikografa koju je Samuel Johnson dao u Dictionary of the English Language, iz 1755. godine: “A writer of dictionaries; a harmless drudge, that busies himself in tracing the original, and detailing the signification of words.” Johnson je želio “to preserve purity and ascertain the meaning of our English idiom”, ali je utvrdio da “dealing specifically with the endearingly unruly monster that was English, this simply was not possible”. U trenutku kad se činilo da će me opseg posla nadvladati, prija­teljica Tamara Jovanović riječima “ovo će te zanimati više no mene” poklonila mi je upravo citiranu knjigu The Meaning of Everything Simona Winchestera, priču o nastajanju Oxford English Dictionary (OED). Pročitala sam je u dahu, u autobusu na liniji Zagreb – Ždrelac (lo­kacijama na kojima je Rječnik nastajao). Osnažilo me je kad sam vidjela da su se sa sličnim, ponekad nepremostivim teškoćama susretali urednici najvećega svjetskog leksikografskog projekta. Po toj knjizi, koja ocrtava leksikografske dileme i teškoće u prikupljanju građe za potrebe izrade OED-a, snimljen je film Profesor i luđak. Suradnici na OED-u bili su ljudi iz cije­loga svijeta, a među više urednika u razdoblju od 71 godine, umjesto planiranih 10, jedan od najznačajnijih svakako je bio profesor Murray, kojemu samo jedna osoba šalje više od deset tisuća kartica veoma vrijednih primjera. Želeći ga nagraditi otkrivaju da se radi o neubroji­vu liječniku, veteranu Američkoga građanskog rata, koji u Britaniji služi kaznu doživotnoga zatvora zbog okrutnoga ubojstva. U mom slučaju, budući da sam sama prikupljala građu, unosila je, revidirala i uređivala, korigirala, bila sam i profesor i luđak u jednom.

Nisam imala drugih suradnika jer se cijeli projekt postupno realizirao kroz 45 godina, a zahtijevao je izuzetnu interdisciplinarnost i intradisciplinarnost te strogu disciplinu koju čovjek može nametnuti samo sam sebi. I Murray u Predgovoru prvomu svesku OED-a isti­če: “I then contracted my design, determined in myself, and no longer to solicit auxiliaries, which produced more incumbrance than assistance.” Sva moja životna radoznalost, inte­res za raznolike struke i znanosti došla je do izražaja u rješavanju brojnih stručnih i leksič­kih dilema, u pronalaženju i određivanju slijeda značenja.

Veliko iskustvo stečeno u prijašnjim izradama dvaju velikihii i niza manjih rječnika došlo je u kušnju kad je trebalo odrediti treba li na hrvatskoj strani istoobličnice tretirati kao

jednu ili više natuknica, pa je napravljen kompromis podrobnije objašnjen u Osnovnim napomenama o Rječniku.

Hrvatsko-engleski rječnik prava, međunarodnih i poslovnih odnosa, politologije i interdisci­plinarnih područja, osim navedenih obuhvaća opsežnu građu ostalih područja i znano­sti, te područja života i rada kojima se bavi Europska unija i međunarodne organizacije i udruge. Posebno se može istaknuti znanost općenito te obrađena građa kriminalistike, viktimologije i forenzičnih znanosti. Rječnik je autorsko djelo nastalo prikupljanjem građe iz konteksta. Dobrim je dijelom to bilo iz pisanih izvora, prikupljenih korpusa, a posljednjih dvadeset godina (otkada je unesena relevantna građa) tu je internet kao velika olakšica, ali i zagubilište. Rječnička je rukopisna građa golema opsega, s obrađenih 236 721 lema, termina, višerječnih termina i kolokacija na 6519 autorskih kartica (i s 11 735 019 slovnih znakova). Glavna mu je zadaća omogućivanje komunikacije između više kulturnih iden­titeta i između više pravnih, poslovnih i drugih sustava u hrvatskom jeziku kao ishodištu i engleskom jeziku (i njegovim varijetetima) kao odredištu. Hrvatska se lijeva strana poka­zala u radu kao “puno tvrđi orah” od engleske lijeve strane prethodnih rječnika.

Prva dva rječnika nastala su ususret pripremama i primanju u članstvo Europske unije. Pro­ces pristupanja i ulazak u EU značajno su pridonijeli promišljanju, usustavljivanju i razvoju hrvatskoga jezika pravnoga područja. Ovaj se Rječnik pojavljuje simbolično uoči hrvatsko­ga predsjedanja Predsjedništvom Vijeća Europske unije (HR2020).

Uz velika odricanja i napor, rad na rječniku pruža i puno zadovoljstva. Svaka dobro riješena natuknica, svaki dobro ugođeni ekvivalent doživljava se kao rekord. Svako je završeno slovo dobiveno prvenstvo (slovo ‘P’ je bilo megaprvenstvo), a završeni je rječnik olimpij­ska pobjeda. No, kao u svakom sportu ili poslu, nemoguće je da se u djelu ovoga opsega ne nađu i pogreške nastale propustom, slučajnim brisanjem ili dodavanjem, ali i one iz nehotičnoga neznanja.

Želim posebno zahvaliti svojoj obitelji, koja je s iskustvom moga rada na prethodna dva velika rječnika nevoljko prihvatila moj angažman i samozatočeništvo, ali mi je bila nepre­kidna potpora te mi je davala snagu da ustrajem. Naravno, osobitu zahvalnost dugujem suprugu Ranku te njemu i kćeri Maji posvećujem i ovo djelo.

Od prijateljica moram posebno istaknuti prof. dr. sc. Branku Tafru koja mi je bila pouzdani oslonac, po potrebi savjetnik, ponekad i “rame za plakanje” u labirintu hrvatskoga jezika i Milicu Roller koja je svojom nepokolebljivom podrškom, vjerom da ću projekt izvesti do kraja i razumijevanjem za sve moje situacije pridonosila mojoj ustrajnosti.

Zahvaljujem Narodnim novinama za objavljivanje Rječnika. Za uspješnu suradnju poseb­nu zahvalnost dugujem direktorici nakladničke djelatnosti Sanji Perić koja me je motivi­rala da prikupljenu građu oblikujem u rječnik, Nives Frei Binguli koja je savjesnim ured­ničkim radom vodila računa o mnogim pojedinostima i o cjelini djela i Ljiljani Horvatić za prijelom i savjesno i strpljivo unošenje korekture.

Hvala recenzentici prof. dr. sc. Tamari Ćapeti na lijepim riječima, povjerenju te što nije ustuknula pred opsegom djela i svojih obveza.

Očekujem da će ovaj Rječnik imati jednako tako dobar prijam kao moja dva prethodna En­glesko-hrvatska rječnika, te da će, međusobno se komplementirajući i imajući u vidu bo­gatstvo rječničkih natuknica i ostale građe, biti koristan alat različitim profilima korisnika.

Prof. dr. sc. Milica Gačić