PRAVO UNUTARNJEG TRŽIŠTA EUROPSKE UNIJE

PRAVO UNUTARNJEG TRŽIŠTA EUROPSKE UNIJE

Recenzenti: prof. dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman, izv. prof. dr. sc. Tunjica Petrašević

Vrijeme izdavanja: listopad 2021.
Uvez: meki
Broj stranica: 400
Oznaka: 811-477

Autor/i:  Nika Bačić Selanec, Melita Carević, Tamara Ćapeta, Iris Goldner Lang, Antonija Ivančan, Filip Kuhta, Mislav Mataija, Tamara Perišin, Davor Petrić, Luka Petrović, Siniša Rodin, Goran Selanec, Snježana Vasiljević

Cijena: 243,00 kn

Naruči
* Broj primjeraka:

* Naručitelj:

* Mjesto:

* Poštanski broj:

* Adresa:

* OIB:

* Telefon:

Telefaks:

* Email:
NARUDžBE
Narodne novine d.d., Odjel prodaje knjiga i časopisa, Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6, tel.: 01/6652-843, 6652-844, telefaks: 01/6652-828, e-pošta prodajaknjiga@nn.hr

PREGLED SADRŽAJA

I. Unutarnje tržište – osnovni pojmovi i uloga Suda Europske unije

Tamara Ćapeta i Siniša Rodin

II. Sloboda kretanja roba

Tamara Perišin i Luka Petrović

III. Sloboda kretanja radnika

Iris Goldner Lang

IV. Građanstvo Europske unije

Nika Bačić Selanec

V. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

Davor Petrić

VI. Sloboda kretanja kapitala

Melita Carević i Mislav Mataija

VII. Pravo tržišnog natjecanja i pravo državnih potpora u Europskoj uniji . . . . 207

Melita Carević

VIII. Javna nabava u Europskoj uniji

Filip Kuhta

IX. Odnos tržišnih sloboda i temeljnih prava

Snježana Vasiljević

X. Jedinstveno digitalno tržište

Antonija Ivančan

XI. Uloga Ustavnog suda u provedbi prava Europske unije u okviru pravnog poretka Republike Hrvatske

Goran Selanec

Predgovor urednica

Tema knjige jest unutarnje tržište Europske unije (EU). Iako je Unija danas mnogo više od ekonomskog projekta ujedinjenja tržišta država članica u jedan zajednički prostor bez unutarnjih granica na kojem se slobodno kreću robe, usluge, ljudi i kapital, upravo su se na ovom tržišnom projektu gradili osnovni koncepti prava EU-a, koji su odredili i njegov odnos s nacionalnim pravnim porecima. Smjer razvoja europskog prava zacrtan u tumačenjima odredbi o unutarnjem tržištu utjecao je na današnje uređenje Europske unije i na sve ostale politike – od zaštite okoliša, zaštite potrošača do izgradnje monetarne i bankovne unije te područja slobode, sigurnosti i pravde. Stoga je razumijevanje koncepata i pravila razvijenih u vezi s unutarnjim tržištem Unije presudno za razumijevanje ukupnog pravnog poretka Europske unije te uloge pojedinih institucija u tom poretku, posebice Suda EU-a.

 

Namjera je ove knjige objasniti osnovne aspekte pravnog uređenja unutarnjeg tržišta EU-a. Pri tome se knjiga bavi ne samo osnovnim tržišnim slobodama – slobodom kretanja roba, radnika, poslovnim nastanom i pružanjem usluga te kretanjem kapitala – već i ostalim politikama koje su usko povezane s tržišnim slobodama – pravom tržišnog natjecanja, državnim potporama te javnim nabavama. Knjiga također povezuje tržišne slobode s temeljnim pravima, a jedno je poglavlje posvećeno i novom, digitalnom europskom tržištu. Konačno, završno se poglavlje knjige osvrće na  važno pitanje primjene europskog prava unutarnjeg tržišta u Hrvatskoj – ulogu Ustavnog suda u recepciji tog prava u domaći pravni poredak. 

 

Knjiga je usredotočena na objašnjenje sudske prakse koja je uobličila unutarnje tržište Unije te nastoji čitatelje navesti da se upitaju o razlozima zašto je Sud odabrao upravo ono tumačenje pravnih pravila koje je danas i prihvaćeno u praksi te koje su posljedice takvog tumačenja. Pri time je važno, na što knjiga i upozorava, da projekt unutarnjeg tržišta u pravnom smislu nije dovršen te da se o nekim usvojenim rješenjima još vode rasprave. Stoga za razumijevanje i upotrebu europskog prava unutarnjeg tržišta u praksi nije dovoljno naučiti pravna pravila koja ga oblikuju, već ih i shvatiti i o njima kritički promišljati. Knjiga nastoji čitatelje potaknuti upravo na takvo promišljanje.

 

Potreba za knjigom proizlazi i iz njezine tematike i iz ciljane publike. Namjera joj je da služi kao udžbenik za obrazovanje studenata prava, s jedne strane, ali i kao priručnik za pravnike u praksi. Knjiga će biti zanimljiva i istraživačima ostalih disciplina, posebice političkih znanosti, jer je političke odnose u EU-u nemoguće promatrati bez uvažavanja važnosti prava i ponašanja aktera koji ga oblikuju.

 

Unutarnje je tržište oduvijek bilo dio osnovnog obrazovanja na predmetu Europsko javno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. No nedostajao je strukturirani i pregledni udžbenik. Knjiga polazi od toga da čitatelj ima osnovna znanja ustavnog poretka Europske unije, poput koncepata izravnog učinka, nadređenosti i interpretativnog učinka te uloge i ovlasti institucija EU-a, posebice Suda EU-a. Stoga se ti koncepti u ovoj knjizi ne objašnjavaju. U tom smislu, ova knjiga čini cjelinu s knjigama Osnove prava Europske unije (T. Ćapeta i S. Rodin), Prethodni postupak u pravu Europske unije: suradnja nacionalnih sudova s Europskim sudom, (urednici: T. Ćapeta, I. Goldner Lang, T. Perišin i S. Rodin), te Reforma Europske unije – Lisabonski ugovor (urednici: T. Ćapeta, I. Goldner Lang i S. Rodin).

 

Da bismo omogućili lakše čitanje ove knjige izvršili smo određene prilagodbe. Naime, u preko šezdeset godina razvoja unutarnjeg tržišta, Europska je unija mijenjala i svoje nazivlje i numeraciju članaka Osnivačkih ugovora koji su predvidjeli izgradnju unutarnjeg tržišta. Iako je taj projekt započeo još u doba kad je integracija nosila naziv Europska ekonomska zajednica, u knjizi smo se koristili nazivom Europska unija ili samo Unija i kad smo govorili o razdobljima prije stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta. Također smo u citatima iz sudske prakse izraz Zajednica mijenjali u izraz Unija. Takve promjene u citatima označene su uglatim zagradama. Jednakom tehnikom, korištenjem uglatim zagradama, zamijenili smo pozivanje na članke Ugovora koji su stajali u originalnom tekstu Osnivačkih ugovora, brojevima članaka koji su danas na snazi. To će, vjerujemo, olakšati praćenje i snalaženje u ovoj knjizi.

 

Hrvatska je članicom Unije postala 2013. godine te je od tada hrvatski jezik jedan od ravnopravnih službenih jezika EU-a. No sva starija sudska praksa nije prevedena na hrvatski. Kad god je postojao službeni prijevod sudske odluke ili propisa, koristili smo se tim prijevodom i u knjizi. Kad to nije bio slučaj, tekst presude su preveli autori ili smo se koristili prijevodom Ministarstva vanjskih i europskih proslova (MVEP) i to je navedeno u odgovarajućoj fusnoti uz tekst.

 

Sudske presude navodimo u tekstu njihovim skraćenim nazivom, uvriježenim u akademskoj i stručnoj upotrebi. Istovremeno, knjiga nudi pregled sveukupne spomenute sudske prakse u dva kazala koja prethode tekstu – kronološkom i abecednom. Stoga je kombinacijom naziva predmeta i jednog od navedenih kazala lako doći do informacije o punom nazivu, broju te datumu sudske presude te ju je, pomoću navedenih podataka, moguće pronaći na pretraživačima sudske prakse (curia.europa.eu ili eur-lex.europa.eu). Konačno, radi lakšeg čitanja, knjiga sadrži i indeks važnijih pojmova koji ukazuje na stranice na kojima se govori o tom pojmu. Knjigu se može čitati kao cjelinu, ali je također moguće čitati svako poglavlje zasebno, jer svako poglavlje i samo za sebe čini  zaokruženu cjelinu. Pozivanjem na bogatu sudsku praksu i dodatnu literaturu u popisu literature omogućujemo zainteresiranim čitateljima dublje poniranje u pojedine teme obuhvaćene udžbenikom. 

 

Jasnim stilom, metodičnošću pristupa i izborom zanimljivih presuda Suda EU-a trudili smo se ovom knjigom učiniti učenje o pravu unutarnjeg tržišta EU-a što lakšim, a istovremeno zanimljivim i intelektualno izazovnim. Iskreno se nadamo da smo u tome uspjeli i da će vam čitanje ove knjige proširiti znanje i shvaćanje Europske unije, te vas istovremeno zainteresirati za dodatno promišljanje o važnosti i poželjnoj budućnosti europskog projekta.

 

Na kraju, željeli bismo  zahvaliti svim, bivšim i sadašnjim članovima Katedre za europsko javno pravo što su, uz velik entuzijazam, pristali sudjelovati u ovom projektu. Zahvaljujemo i Narodnim novinama d. d. i njihovoj urednici Nives Frei Bingula, koja je prepoznala važnost ove knjige i omogućila njezino izdavanje u željenom roku. Naša posebna i velika zahvala ide Luki Oreškoviću, studentu Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji nam je bitno pomogao u osiguranju  usklađenosti poglavlja te izradi kazala i pratećih popisa u knjizi. Svaki propust, ako je nakon Luke takav ostao, isključiva je greška nas urednica.

 

Tamara Ćapeta i Iris Goldner Lang

Zagreb, 1. rujna 2021.