ZAKON O JAVNOJ NABAVI (NN 120/16, 114/22, 48/26)

Autor/i: Zdenka Pogarčić

Vrijeme izdavanja: svibanj 2026.
Uvez: meki
Broj stranica: 384
Oznaka: 811-586

– pročišćeni tekst zakona s kazalom pojmova

Cijena: 14,0000 kn

Naruči

* Broj primjeraka:

* Naručitelj:

* Mjesto:

* Poštanski broj:

* Adresa:

* OIB:

* Telefon:

Telefaks:

* Email:

U POVODU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi do­nio je Hrvatski sabor na sjednici od 30. travnja 2026., objavljen je u »Narodnim novinama« broj 48 od 8. svibnja 2026. godine te je stupio na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim no­vinama«, osim članka 4., članka 5., članka 28., stavka 4. koji je dodan člankom 6. ovoga Zakona, članka 55., stavaka 1., 2. i 3. i članka 443., stavka 2. točke 13. koja je dodana člankom 83. ovoga Zakona, a koji stupaju na snagu 1. rujna 2026.

UVODNE NAPOMENE

Zakon o javnoj nabavi (»Narodne novine«, br. 120/16 i 114/22; u daljnjem tekstu: Zakon o javnoj nabavi) te­meljni je zakonski propis kojim se sustavno, cjelovito i sveobuhvatno propisuju pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj ili drugi subjekt u slučajevima određenim istim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma, provedbe projektnog natječaja te pravne zaštite u tim postupcima.

Javna nabava je nabava putem ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga koje nabavlja jedan ili više naručitelja od gospodarskih subjekta koje su ti naručitelji odabrali, bez obzira na to jesu li roba, radovi ili usluge namijenjeni javnoj svrsi.

Sastavni dio Zakona o javnoj nabavi je i 12 priloga koji dopunjuju, razrađuju i objašnjavaju zakonsku materiju radi lakše provedbe i osiguranja standardizirane primjene zakon­skih pravila.

Zakon o javnoj nabavi je u velikoj mjeri usklađen sa važećim europskim direktivama u području javne nabave.

Tijekom razdoblja primjene Zakona o javnoj nabavi, prikupljena iskustva brojnih i različitih dionika te temeljita i sveobuhvatna analiza postojeće prakse i važećeg zakonskog okvira pokazali su da je potrebno pristupiti izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (u daljnjem tekstu: Novela zakona 2026.).

Bilo je potrebno provesti dodatna usklađenja s europskim direktivama iz područja javne nabave, omogućiti daljnju di­gitalizaciju i modernizaciju sustava javne nabave, usmjerenu prema administrativnom rasterećenju i naručitelja i gospo­darskih subjekata.

Novela zakona 2026. imala je i cilj: ojačati kvalitetu pripreme postupaka javne nabave uvođenjem obveze istra­živanja tržišta, unaprijediti instrumente kojim se ostvaruju antikorupcijski učinci, olakšati poslovno okruženje za gos­podarske subjekte u postupcima jednostavne i javne nabave, potaknuti tržišno natjecanje te otkloniti sadržajne nejasnoće, nepreciznosti i nomotehničke nedostatke te na taj način do­datno unaprijediti sustav javne nabave u Hrvatskoj.

PREGLED NAJVAŽNIJIH NOVINA

U nastavku dajemo pregled najvažnijih novina koje do­nosi Novela zakona 2026.

Definicija pojma »natjecatelj«

Prema Noveli zakona 2026. natjecatelj se definira kao gospodarski subjekt koji je dostavio zahtjev za sudjelovanje ili je pozvan na sudjelovanje u ograničenom postupku, u na­tjecateljskom postupku uz pregovore, u pregovaračkom po­stupku s prethodnom objavom i u pregovaračkom postupku bez prethodne objave, u natjecateljskom dijalogu ili partner­stvu za inovacije.

Definicija pojma »neprihvatljiva ponuda«

Predlagatelj u nenormativnom dijelu Novele zakona 2026. navodi da je uočeno da je definicija pojma »neprihvatljiva ponuda« dovela do nejasnoća jer neposredno utječe na odredbe članka 295., stavka 1. i članka 298., stavka 1., točke 9. Zakona o javnoj nabavi s obzirom na to da Zakon ne određuje pojam planiranih, odnosno osiguranih novčanih sredstava već samo odredbe o procijenjenoj vrijednosti nabave.

Dodatno, navodi predlagatelj, iz takve definicije članka 298., stavka 1., točke 9. Zakona o javnoj nabavi proizlazilo je da naručitelj može odabrati neprihvatljivu ponudu, iako je u članku 295. Zakona propisano da je takvu ponudu naručitelj obvezan odbiti.

Stoga je ocijenjeno da je potrebno izmijeniti odredbu članka 3., točke 13. Zakona o javnoj nabavi koja određuje pojam »neprihvatljiva ponuda« da bi se otklonili problemi u praksi kada cijena ponude prelazi procijenjenu vrijednost nabave, odnosno osigurana sredstva naručitelja.

Novelom zakona 2026. neprihvatljivom ponudom smatra se svaka ponuda čija cijena prelazi procijenjenu vrijednosti nabave, odnosno osigurana novčana sredstva naručitelja za nabavu ili ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta i ponuda ponu­ditelja za kojeg se utvrdi da je u sukobu interesa sukladno odredbama članka 81. Zakona o javnoj nabavi.

Propisano je da isti pojam obuhvati i postojanje suko­ba interesa u slučajevima kada se tijekom pregleda i ocjene ponuda utvrdi da je ponuditelj u sukobu interesa s nekim od predstavnika naručitelja te kako bi naručitelj nedvojbeno mogao odbiti takvu ponudu kao neprihvatljivu.

Slijedom navedenog, briše se izričaj članka 254., stavka 1., točke 5. Zakona o javnoj nabavi te se dosadašnja osnova za isključenje zamjenjuje osnovom za odbijanje, s obzirom na to da će naručitelj sada biti obvezan, u slučaju kada izuzima­nje predstavnika nije moguće ili se njime ne može otkloniti sukob interesa, odbiti ponudu.

Jačanje sustava e-nabave uvođenjem novih digitalnih rješenja i funkcionalnosti

Uočeno je da postoji potreba za daljnjim jačanjem sustava e-nabave uvođenjem novih digitalnih rješenja i funk­cionalnosti, čime će se unaprijediti analiza podataka o javnoj nabavi i omogućiti razvoj prilagođenih i učinkovitih politika u tom području.

Cilj i svrha tih izmjena je sustav javne nabave dodatno usmjeriti prema povećanju učinkovitosti te jačanju kapaci­teta naručitelja za provedbu javnih projekata na središnjoj i lokalnoj razini, uz bolju transparentnost i kvalitetnije uprav­ljanje postupcima javne nabave.

Predlagatelj Novele zakona 2026. ističe da je važan ele­ment jačanja kapaciteta za provedbu javne nabave smanjenje administrativnog opterećenja osoblja angažiranog na poslo­vima javne nabave kroz reinženjering, digitalizaciju i auto­matizaciju poslovnih procesa. Takav pristup istodobno će olakšati poslovno okruženje gospodarskim subjektima koji sudjeluju u postupcima javne nabave.

Nove digitalne mogućnosti omogućit će objavu u po­stupcima male vrijednosti bez vremenskog odmaka, što do sada nije bilo moguće zbog važećih zakonodavnih rješenja.

Također, novim zakonskim rješenjima omogućit će se raz­mjena digitalno potpisanih ugovora te komunikacija između gospodarskih subjekata i naručitelja isključivo putem susta­va Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH), neovisno o fazi postupka i svrsi komunikacije.

Sustav EOJN RH omogućit će provođenje istraživanja tržišta i komunikaciju s tržištem putem dostupnih podataka i informacija, čime se ovim zakonskim rješenjem stvaraju preduvjeti da istraživanje tržišta postane standardni, ali i učinkoviti dio pripreme postupaka javne nabave.

Novo zakonsko rješenje smanjit će potrebu za prisutno­šću dviju osoba uime naručitelja na javnom otvaranju ponuda, budući da sustav automatski kreira zapisnike i omogućuje online praćenje postupka javnog otvaranja.

Otvara se i mogućnost objave informacija o izmjenama ugovora u širem opsegu od onoga propisanog trenutačno važećim pravnim okvirom. Slijedom navedenog, ovim una­prijeđenim zakonskim okvirom osigurat će se potpuna pri­mjena navedenih digitalnih mogućnosti.

Obveza objave i izmjena koje nisu samo financijske

U skladu s Direktivom 2014/24/EU, Direktivom 2014/25/ EU i važećim obrascima, obveza objave odnosi se ponajprije na financijske izmjene, dok su informacije o ostalim izmje­nama ugovora često nedostupne, što smanjuje transparen­tnost i mogućnost nadzora.

Kako bi se osigurala veća transparentnost, jednak tre­tman gospodarskih subjekata i spriječila korupcija, Novelom zakona 2026. proširuje se obveza objave i na izmjene koje nisu samo financijske, što će omogućiti gospodarskim su­bjektima pristup tim informacijama i pravo podnošenja žal­be ako se izmjene sklapaju suprotno odredbama Zakona o javnoj nabavi.

Povećanje vrijednosnih pragova za primjenu Zakona

Radi usklađivanja s vrijednosnim pragovima drugih članica EU-a povećavaju se pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi.

Određuje se povećanje vrijednosnih pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi tako da se oni ne primjenjuju na nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja pro­cijenjene vrijednosti manje od 50.000,00 eura te za nabavu radova procijenjene vrijednosti manje od 100.000,00 eura.

Jednostavna nabava

Novelom zakona 2026. propisuje se obveza provođenja jednostavne nabave u modulu EOJN RH za sve nabave iznad 15.000,00 eura, kao mjera koja doprinosi borbi protiv korup­cije te povećava transparentnost jednostavne nabave.

Određuju se i iznimke od navedenog postupka koje je naručitelj dužan obrazložiti, a obrazloženje se navodi u mo­dulu jednostavne nabave.

Obveza je naručitelja općim aktom propisati pravila jed­nostavne nabave te osobito ugraditi odredbe o sprječavanju sukoba interesa kao i odredbe o načinu ostvarivanja pravne zaštite.

Mjere upravljanja sukobom interesa

Dodatno se uređuju mjere upravljanja sukobom interesa da bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.

Odredbe članka 77. Zakona o javnoj nabavi proširuju se na sve osobe koje su predstavnici naručitelja navedeni u članku 76., stavku 2. istoga Zakona.

Propisuje se otklanjanje sukoba interesa izuzimanjem članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela naruči­telja, ako se tijekom postupka javne nabave utvrdi postojanje sukoba interesa, tj. izuzimanjem predstavnika naručitelja koji su u sukobu interesa spriječit će se poništenje postupka, osim u slučaju kada je riječ o čelniku tijela.

Jačanje transparentnosti javne nabave uvođenjem ob­veze objave ugovora sklopljenih na temelju izuzeća u re­gistru ugovora

S ciljem ostvarivanja što veće transparentnosti određuje se da se ugovori sklopljeni na temelju izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi iz članaka 33. i 34. između subjekata u javnom sektoru moraju objaviti u registru ugovora s obra­zloženjem za njihovu primjenu.

Prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodar­skim subjektima i obvezna provedba analize tržišta prije pokretanja postupka

Predlagatelj Novele zakona 2026. navodi da je prethod­no savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima važan mehanizam za ispravljanje mogućih nedostataka u do­kumentaciji o nabavi i opisu predmeta nabave kao i za izra­du kvalitetne dokumentacije koji omogućuje naručiteljima prikupljanje relevantnih informacija o tržištu i potencijalnim ponuditeljima te potiče dijalog s gospodarskim subjektima.

Primjena instituta prethodnoga savjetovanja u praksi se pokazala nedovoljno učinkovitom, zbog činjenice da je pro­pisano da prethodno savjetovanje mora trajati najmanje pet dana. Savjetovanja se nerijetko objavljuju pred kraj radnog tjedna ili neposredno prije neradnih dana, što gospodarskim subjektima otežava pripremu komentara i prijedloga izmjena dokumentacije o nabavi.

Novela zakona 2026. propisuje da prethodno savjetova­nje s zainteresiranim gospodarskim subjektima traje najma­nje sedam dana.

Nadalje, predlaže se obvezno provođenje analize tržišta prije pokretanja postupaka s ciljem što kvalitetnije pripreme postupaka javne nabave, a time i skraćivanja njihova trajanja.

Novi pristup pri utvrđivanje postojanja, odnosno ne­postojanja obvezne osnove isključenja zbog kažnjavanosti

Novelom zakona 2026. članak 251. usklađuje se s odred­bama Kaznenog zakona.

Članak 251. Zakona o javnoj nabavi mijenja se i zbog dokazivanja, tj. kada je potrebno u praksi utvrditi postojanje/ nepostojanje obvezne osnove isključenja zbog kažnjavanosti.

Navedenom izmjenom prihvaća se izričaj u Direktivi 2014/24/EU, odnosno izričaj koji okolnost nekažnjavanja ne veže uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje, odno­sno poslovni nastan gospodarskog subjekta, već se isključe­nje veže isključivo uz nepostojanje pravomoćne presude neo­visno o tome gdje je ona izrečena, uz mogućnost dokazivanja putem izjave.

Na taj se način izbjegava nejasnoća prilikom primjene konkretne odredbe.

Jednakost dokaza za sve ponuditelje

Nastavno na navedenu izmjenu članka 251., izmjenom članka 265., stavka 1., točke 1. i stavka 2. Zakona o javnoj nabavi, na način da se briše odredba o državljanstvu oso­be, postiže se jednakost dokaza za sve ponuditelje u dijelu utvrđivanja postojanja ili nepostojanja iste osnove isključe­nja, neovisno o tome gdje je ona nastala, odnosno šire od trenutačno važećeg zakonskog rješenja.

Ista izjava nije uvjetovana državom poslovnog nastana gospodarskog subjekta niti državom čija je osoba državlja­nin, što bi trebalo dovesti do daljnjeg administrativnog ra­sterećenja naručitelja i gospodarskih subjekata.

Proširenje razloga obveznog isključenja gospodarskih subjekata propisivanjem kaznenog djela neisplate plaće kao nacionalne osnove isključenja

Proširuju se razlozi (obveznog) isključenja gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave propisivanjem kazne­nog djela neisplate plaće iz članka 132. Kaznenog zakona ili odgovarajućeg kaznenog djela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, što predstavlja nacionalnu osnovu isključenja koju određuje Republika Hrvatska kao država članica.

Naručitelj je sukladno članku 252., stavku 1. Zakona o javnoj nabavi obvezan isključiti gospodarski subjekt iz po­stupka javne nabave ako utvrdi da gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Direktiva 2014/24/EU u članku 57., stavku 3. propisuje da države članice mogu predvidjeti odstupanje od navede­noga obvezujućeg isključenja ako bi isključenje bilo jasno nerazmjerno, osobito ako nisu plaćeni manji iznosi dospje­lih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Stoga se, radi daljnjeg usklađenja s direktivama iz pod­ručja javne nabave, Novelom zakona 2026. određuje da se neće isključiti gospodarski subjekt ako su dospjele nepod­mirene obveze manje od 1.000,00 eura.

Osiguranje primjene načela jednakog tretmana ponu­ditelja kroz uspoređivanje ponuda bez poreza na dodanu vrijednost

Da bi se prema ponuditeljima postupilo sukladno načelu jednakog tretmana, uvodi se uspoređivanje ponuda bez po­reza na dodanu vrijednost.

Nova procesna pretpostavka za izjavljivanje žalbe: prethodno podnošenje zahtjeva za izmjenu ili objašnjenje dokumentacije o nabavi

S ciljem omogućavanja objektivno opravdanih žalbi zbog nezakonitosti sadržanih u dokumentaciji o nabavi, Novelom zakona 2026. uvodi se procesna pretpostavka za izjavljivanje žalbe.

Gospodarski subjekt prije podnošenja žalbe, mora pret­hodno zatražiti izmjenu ili objašnjenje dokumentacije o na­bavi.

Nepodnošenje takvog zahtjeva osnova je za odbacivanje žalbe kao nedopuštene.

U vezi s navedenim, rok za podnošenje žalbe povećava se s 10 na 15 dana, budući da je predloženom izmjenom žalitelju ostavljen rok od 10 dana u kojemu je, prije izjavlji­vanja žalbe na sadržaj poziva na nadmetanje, dokumentaciju o nabavi, sadržaj ispravka poziva na nadmetanje ili sadržaj izmjene dokumentacije o nabavi, obvezan upozoriti naruči­telja na konkretnu nezakonitost putem EOJN RH.

Žalba ne smije biti izjavljena prije isteka roka od tri dana od trenutka kada je naručitelj upozoren na konkretnu nezakonitost.

Novi razlog za poništenje postupka javne nabavi: za­štita javnog interesa

Zbog brojnih situacija iz prakse kao što su sukob inte­resa koji se ne može odgovarajuće otkloniti, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda te postupanje suprotno propisima, propisuje se novi razlog za poništenje postupka javne nabave radi zaštite jav­nog interesa.

Time se naručiteljima omogućava zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave u slučajevima kada bi njegovo provođenje bilo neekonomično trošenje proračun­skih sredstava ili dovelo do nezakonitog postupanja u izvršenju ugovora.

Pravo naručitelja tijekom izvršenja ugovora kontroli­rati pridržavanje obveza

Uvodi se pravo naručitelja da tijekom izvršenja ugovora kontrolira pridržavanje obveza iz članka 4., stavka 4. Zakona o javnoj nabavi i ako to nije bilo propisano dokumentacijom o nabavi.

U tu svrhu naručitelj će moći zahtijevati dostavu dokaza o pridržavanju primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, kao i dokaze o pri­državanju odredaba međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava.

Mjere kibernetičke sigurnosti radi zaštite naručitelja

Kako bi se održala primjerena razina sigurnosti, određu­je se da, ako javni naručitelj tijekom postupka javne nabave gospodarskim subjektima namjerava staviti na raspolaganje podatke o mrežnim i informacijskim sustavima kojima se služi u svom poslovanju ili u pružanju svojih usluga, kao i informacije o mjerama za zaštitu i sprječavanje incidenata, a sve sukladno propisima o kibernetičkoj sigurnosti, može u dokumentaciji o nabavi odrediti uvjete pristupa tim podacima radi njihove zaštite i korištenja tijekom konkretnog postupka javne nabave, pokrenutih žalbenih postupaka te tijekom izvršenja predmetnog ugovora o javnoj nabavi.

Nastavno na navedeno, mijenja se članak 310., stavak 1. Zakona o javnoj nabavi na način da se proširuje paleta do­kumenata u koje javni naručitelj ne omogućava uvid.

Izvođenje dokaza vještačenjem

U žalbenom postupku svaka stranka dužna je iznijeti či­njenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

Međutim, u složenijim predmetima žalbenog postupka za utvrđivanje ili ocjenu određene činjenice koja je bitna za rješavanje o žalbi potrebno je stručno znanje kojim Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ne raspolaže.

Stoga se u postupanju Državne komisije, na temelju pri­jedloga stranke žalbenog postupka ili po službenoj dužnosti, ukazala potreba za izvođenjem dokaza vještačenja.

Zbog žurne naravi žalbenog postupka kao i zakonskog roka od 30 dana za donošenje odluke o žalbi, odredbe o vje­štačenju propisane u Zakonu o općem upravnom postupku nisu primjenjive, te je stoga posebno uređen institut dokaza vještačenjem u Noveli zakona 2026.

Digitalizacija i postupanje naručitelja u vezi sa žalbom

Odredbom članka 405. Zakona o javnoj nabavi propisa­no je da se žalba dostavlja isključivo elektroničkim sredstvi­ma komunikacije, čime je žalbeni postupak u cijelosti postao digitaliziran.

Stoga je bilo potrebno daljnije urediti članke Zakona o javnoj nabavi koji se odnose na postupanje naručitelja u vezi sa žalbom, pozivanjem naručitelja te pravima stranaka žal­benog postupka radi usklađenja s novim digitalnim moguć­nostima postojećeg sustava, a kojemu je cilj, između ostalog, ubrzanje žalbenog postupka.

Izobrazba u području javne nabave

Tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave nadležno je i za izobrazbu u području javne nabave.

Zainteresirana pravna ili fizička osoba može podnijeti zahtjev za izdavanje ovlaštenja za provedbu programa izo­brazbe.

Nadležnost za davanje ovlaštenja za provedbu progra­ma izobrazbe te provedbe nadzora nad kvalitetom provedbe programa izobrazbe i stručnog usavršavanja i utvrđivanja eventualnih nepravilnosti koja je propisana Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (»Narodne novine«, br. 154/23. i 24/25.) sada se propisuje Novelom zakona 2026.

Prekršajne odredbe

Proširuju se prekršajne odredbe koje se odnose na sukob interesa, objavu te ažuriranje plana nabave i registra ugovora, jednostavnu nabavu te objave izmjena ugovora u EOJN RH.

PRIJELAZNO RAZDOBLJE I STUPANJE NA SNAGU

Novelom zakona 2026. propisano je da će ministar nad­ležan za politiku javne nabave u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Novele zakona 2026. uskladiti s njezinim odredbama:

– Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u po­stupcima javne nabave (»Narodne novine«, br. 65/17., 75/20. i 92/25.)

– Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethod­nom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (»Narodne novine«, br. 101/17., 144/20. i 30/23.) i

– Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave (»Na­rodne novine«, br. 154/23. i 94/25.).

Ministar nadležan za vanjske i europske poslove dužan je u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Nove­le zakona 2026. uskladiti s njezinim odredbama Pravilnik o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim ure­dima Republike Hrvatske u inozemstvu (»Narodne novine«, br. 69/17.).

Naručitelji su dužni u roku od tri mjeseca od dana stupa­nja na snagu Novele zakona 2026. uskladiti opće akte kojima se uređuju pravila, uvjeti i postupci jednostavne nabave te planove nabave s njezinim odredbama.

Postupci javne nabave i žalbeni postupci pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave i postupci jednostavne nabave pokrenuti do 16. svibnja 2026. dovršit će se prema odredbama Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, br. 120/16. i 114/22.).

Danom stupanja na snagu Novele zakona 2026. presta­ju važiti odredbe članka 18., stavaka 6., 7. i 8. i članka 38. Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave (»Narodne novine«, br. 154/23. i 94/25.).

Novela zakona 2026. stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 4., član­ka 5., članka 28., stavka 4. koji je dodan člankom 6. ovoga Zakona, članka 55., stavaka 1., 2. i 3. i članka 443., stavka 2., točke 13. koja je dodana člankom 83. ovoga Zakona, a koji stupaju na snagu 1. rujna 2026.

U ovoj knjizi donosimo redakcijski pročišćeni tekst Za­kona o javnoj nabavi koji obuhvaća: Zakon o javnoj nabavi, objavljen u »Narodnim novinama« broj 120 od 21. prosin­ca 2016., Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, objavljen u »Narodnim novinama« broj 114 od 3. listopada 2022. i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, objavljen u »Narodnim novinama« broj 48 od 8. svibnja 2026. te kazalo pojmova radi lakšeg praćenja zakonskog teksta.

Autorica

Zagreb, svibanj 2026.