Disciplinski pravilnik

Izvod iz Kolektivnoga ugovora za zaposlene u Narodnim novinama d.d., sklopljen 18. ožujka 2009. koji regulira pitanja disciplinske odgovornosti zaposlenika prema Antikorupcijskom programu

XIV. NAPLATA MEĐUSOBNIH POTRAŽIVANJA POSLODAVCA I RADNIKA

Članak 89.

Strane su suglasne da su radnik i poslodavac dužni svoja međusobna potraživanja namiriti u roku, a da su u protivnom jedan drugome dužni platiti kamatu i naknaditi, eventualnu, štetu.

Strane su suglasne da se međusobna nesporna potraživanja koja radnik i poslodavac imaju jedan prema drugome, po bilo kojoj osnovi namire, odnosno ako je utvrđeno obročno plaćanje, počne s plaćanjem prvog obroka, najkasnije na dan isplate prve plaće nakon utvrđivanja obveze.

Nespornim potraživanjem u smislu stavka 1. ovog članka smatra se potraživanje koje je u pisanoj formi dostavljeno drugoj strani i koje ona u roku osam (8) dana nije pisanim putem osporila.

Članak 90.

Ugovorom o radu poslodavac i radnik mogu se obvezati da će u izvršavanju svojih materijalnih obveza prioritetno mjesto dati namirenju međusobnih potraživanja.

XVI. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 92.

Radnik ne smije bez dopuštenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana utakmice).

Poslodavac može, na zahtjev radnika, odobriti radniku sklapanje poslova iz stavka 1. ovog članka.

Članak 93.

Poslodavac i radnik mogu ugovorom o radu ili posebnim ugovorom ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnoj utakmici s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se takmiči s poslodavcem (ugovorna zabrana utakmice).

Ugovorom iz stavka 1. ovog članka uređuju se i druga pitanja u svezi sa zabranom utakmice radnika s poslodavcem.

Ugovorna zabrana utakmice obvezuje radnika samo ako je ugovorom iz stavka 1. ovog članka poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

XVII. OBVEZA ČUVANJA POSLOVNE TAJNE

Članak 94.

Podatke koje sazna u obavljanju poslova utvrđenih ugovorom o radu ili u svezi s njihovim obavljanjem, radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćavati drugoj osobi.

Obveza iz stavka 1. ovog članka postoji i nakon prestanka radnog odnosa radnika, a nje može biti oslobođen samo pisanom odlukom poslodavca.

Poslovnim tajnom smatraju se podaci koji su takvima utvrđeni u Statutu Društva, u posebnom aktu kojim se uređuje poslovna tajna, odnosno svaki akt ili isprava koja nosi oznaku "poslovna tajna", bez obzira na njezin sadržaj.

Poslovnom tajnom smatraju se naročito:

  • podaci koji se odnose na tehnološke postupke u tiskarskoj proizvodnji,
  • podaci o tehnološkim, investicijskim i razvojnim planovima,
  • podaci o pronalascima, patentima i licencama,
  • podaci o tekućem financijskom i materijalnom poslovanju Društva,
  • podaci cijenama (proizvođačkim, nabavnim, prodajnim) i drugim uvjetima nabave i prodaje do njihova javnog objavljivanja,
  • podaci o ponudama za javna nadmetanja, na koja se Društvo javlja ili koja se zaprimaju u Društvu do objavljivanja njihova sadržaja,
  • podaci koji se odnose na pristup bazama podataka i drugim resursima informatičke tehnologije (lozinke, passwordi)
  • podaci iz ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, komercijalnih i drugih ugovora,
  • podaci iz internih akata Društva kojima se uređuje unutarnji rad i poslovanje u Društvu,
  • podaci iz kadrovske evidencije radnika, osim kada se dostavljaju nadležnim državnim tijelima i ustanovama, članovima uprave - direktorima Društva i drugim rukovoditeljima u Društvu, sukladno zakonu.

XVIII. NAKNADA ŠTETE

Članak 95.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.

Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 96.

Radnik je dužan odmah prijaviti štetu za koju je saznao.

Šteta se prijavljuje neposrednom rukovoditelju.

Postojanje štete, okolnosti pod kojima je nastala, njezinu visinu i obvezu radnika da štetu nadoknadi utvrđuje poslodavac.

Članak 97.

Visina štete utvrđuje se na temelju knjigovodstvene vrijednosti oštećene stvari ili cjenika ili na temelju procjene vrijednosti oštećene stvari, ovisno što je za poslodavca povoljnije.

Procjena vrijednosti oštećene stvari obavlja se vještačenjem.

Članak 98.

Naknada štete u paušalnom iznosu do iznosa najniže osnovne plaće utvrđene u članku 49. ovog ugovora određuje se za slijedeće štetne radnje koje počini radnik:

  • poduzimanje određene radnje unatoč izričitoj zabrani da se takva radnja poduzme, odnosno nepoduzimanje određene radnje unatoč izričitom nalogu da se određena radnja poduzme;
  • vođenje poslova pojedinog organizacijskog dijela Društva, odnosno poduzimanje konkretne radnje koja je dovela do manjka ili viška roba u iznosu koji premašuje uobičajene vrijednosti utvrđene internim propisom, propisima o kalu, rastepu i lomu i sličnim standardima, odnosno koja je dovela do manjka novca ili druge imovine;
  • svako nemarno ili nesavjesno izvršavanje poslova i radnih zadataka ili njihovo neizvršavanje u roku, odnosno svaka druga povreda radne obveze koja je doprinijela nastanku manjka roba, novca ili druge imovine poslodavca u iznosu koji je najmanje deset puta veći od iznosa najniže osnovne plaće utvrđene u članku 49. ovog ugovora
  • opetovano poduzimanje štetne radnje iz stavka 2. ovog članka.


Naknada štete određuje se u paušalnom iznosu 15% iznosa najniže osnovne plaće utvrđene u članku 49. ovog ugovora za slijedeće štetne radnje koje počini radnik:

  • izazivanje nereda ili tučnjave za vrijeme rada,
  • zakašnjenje u dolasku na posao, nedopušteni izlazak s posla za vrijeme radnog vremena, ili napuštanje posla prije isteka radnog vremena,
  • neevidentiranje dolaska i odlaska s posla te izlaska tijekom radnog vremena na način utvrđen aktom poslodavca,
  • neopravdani izostanak s posla,
  • nestručno rukovanje sredstvima rada, koje je uzrokovalo zastoj u radu,
  • neovlašteno korištenje sredstava za rad drugog radnika,
  • nemarno ili nesavjesno izvršavanje poslova i radnih zadataka ili njihovo neizvršavanje u roku,
  • odbijanje izvršenja radnog zadatka ili postupanje protivno nalogu neposrednog rukovoditelja,
  • samovoljni prestanak rada zaposlenika prije isteka otkaznog roka,
  • neprijavljivanje štete ili štetne radnje,
  • uživanje alkohola, narkotičkih sredstava i drugih sredstava koji smanjuju sposobnost za rad za vrijeme rada,
  • nedopušteno unošenje alkoholnih pića i narkotičkih sredstva u poslovni prostor, - odbijanje podvrgavanja alkotestu ili testu na droge,
  • lažno prikazivanje ili zatajenje činjenica u svezi s radom, odnosno radnim odnosom u namjeri da sebi ili drugome pribavi materijalnu ili neku drugu korist,
  • svako ponašanje prema kupcima, strankama ili drugim osobama koje šteti ugledu Društva.

Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom iz stavka 1. ovog članka puno veća od paušalno utvrđenog iznosa naknade, od radnika se može zahtijevati naknada u visini stvarno utvrđene štete.

Odluku o iznosu štete donosi poslodavac.

Članak 99.

Poslodavac može radniku odobriti isplatu naknade štete u obrocima.

Ako bi plaćanjem naknade štete obitelj radnika bila dovedena u težak materijalni položaj, poslodavac može donijeti odluku kojom se djelomice ili u cijelosti radnika oslobađa od obveze naknade štete.

Članak 100.

Na sva pitanja u svezi s odgovornosti poslodavca za štetu koju on uzrokuje radniku i na štetu koju radnik uzrokuje poslodavcu, a koja nisu uređena ovim ugovorom, primjenjuju se opći propisi obveznog prava.“